U slučaju novog povećanja minimalne plate, Republika Srpska izjednačila bi se sa Hrvatskom, koja je skoro četiri puta bogatija i koja ima daleko razvijeniju privredu.

Naime, Vlada Hrvatske je u petak odlučila da bruto minimalna plata bude 1.050 evra, a u slučaju da vlast u Republici Srpskoj donese odluku o novom povećanju minimalca, praktično bismo se izjednačili sa Hrvatskom s obzirom na to  da je uz minimalnu platu obaveza i isplata toplog obroka.

Plate u Srpskoj rastu brže od produktivnosti

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kazao je u razgovoru za "Nezavisne novine"  da plate u Srpskoj rastu brže od produktivnosti.

"Stvara se inflacija, a dolazi do pada izvoza i povećanja uvoza, pa samim tim dolazi do povećanje spoljnotrgovinskog deficita, te kratkoročno imamo pozitivne efekte po javne prihode, ali dugoročno  se dešavaju ozbiljni problemi", kazao je Škrebić.

Ističe da se Republika Srpska ne može ni po čemu porediti sa susjednom Hrvatskom.

"Teško je da se možemo porediti, prvo po veličini ekonomije, a drugo po otvorenosti  ekonomije iz razloga što Hrvatska ima daleko brže i lakši pristup tehnološko razvijenim kompanijama", kazao je Škrebić.

Ističe da samo zakonodavstvo EU zahtijeva mnogo više uređenja.

"A sada imamo i zatvorenost granica od stane Evropske unija, koja će nam dodatno otežati", ističe Škrebić.

Prema njegovim riječima, minimalna plata u Hrvatskoj  povećana je za oko osam  odsto, dok bi to povećanje u Republici Srpskoj bilo od 11 do 20 odsto u odnosu na sadašnje stanje.

Srpska ne može porediti sa Hrvatskom, a ni sa ostalim zemljama u regionu

Milenko Stanić, ekonomista, istakao je za "Nezavisne novine" da se Republika Srpska ne može porediti ne samo s Hrvatskom, nego ni sa ostalim zemljama u regionu kada je riječ o ekonomiji.

"Ako posmatramo taj faktor, on bi trebalo da bude ključan u određivanju minimalne cijene rada. Sigurni smo da ne možemo napredovati tim tempom. Plate možemo povećavati onoliko koliko raste produktivnost, jer ako želimo izbjeći inflacione udare, svaki rast plata iznad rasta bruto domaćeg proizvoda odraziće se na rast cijena robe i usluga", kazao je Stanić.

Ističe da će proizvođači nakon povećanja minimalaca, neminovno povećati prodajne cijene, a te cijene će na kraju, kako kaže Stanić, plaćati upravo radnici i penzioneri, upravo oni na koje se to povećanje i odnosi.

"Zato rast plata uvijek mora biti usklađen s rastom produktivnosti proizvodnje. Sve ostalo predstavlja obmanu i radnika i penzionera",  naglasio je Stanić.

Dodikov prijedlog

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, kazao je da će u Republici Srpskoj biti povećana najniža plata i da je planirano da ona ponovo bude strukturisana prema stepenu i kvalifikacijama, a ne jedinstvena.

"Razgovaraćemo i sa sindikatima i sa poslodavcima, a moj prijedlog je da za nekvalifikovane radnike najniža plata iznosi 1.000 KM, za kvalifikovane radnike i srednju stručnu spremu 1.200 KM, a za visoku stručnu spremu ne manje od 1.400 KM, a možda i više", rekao je Dodik.

Podsjetimo, kako su "Nezavisne novine" ranije pisale, socijalni partneri i Vlada Srpske ponovo razmatraju povećanje minimalne plate za narednu godinu, što će sasvim sigurno dovesti do rasta cijena, posebno osnovnih životnih namirnica.

Podsjetimo, u Republici Srpskoj je u januaru ove godine utvrđena minimalna plata za ovu godinu, a iznosi 900 KM za najprostije poslove, dok je 1.000 KM za one koje imaju srednju školu, a 1.300 KM za one koji imaju visoku stručnu spremu.

Početkom 2024. minimalna plata skočila za 200 KM

Naime, početkom 2024. godine minimalna plata skočila je sa 700 na 900 KM, znači za 200 KM.

Prema mišljenju ekonomskih analitičara, nasumično određivanje minimalca svake godine, bez ozbiljne ekonomske analize, postaje najveća obmana građana.

Glavni argument kritičara leži u disproporciji između nominalnog rasta plata i stvarnog pada kupovne moći.

Poražavajuće činjenice

Napravimo li poređenje sa 2015. godinom, kada su odnosi prosječne, minimalne plate i minimalne penzije bili značajno drugačiji, dolazimo do poražavajućih činjenica.

U 2015. godini, minimalna plata iznosila je 370 KM (neto), a prosječna 835 KM, što znači da je prosječna plata bila 2,26 puta veća od minimalne. Minimalna penzija je iznosila 326 KM, skoro kao i minimalna plata, dok je ona bila 2,5 puta niža od prosječne plate.

Danas je situacija značajno promijenjena. Prosječna plata iznosi 1.547 KM, a minimalna od 900 KM do 1.300 KM, što znači da je prosjek tek 1,4 puta veći od minimalca. Još alarmantniji je podatak o najnižoj penziji, koja je s 318 KM sada čak 4,6 puta niža od prosječne plate.

Jaz između bogatih i siromašnih

Ovaj trend pokazuje da se jaz između najbogatijih i najsiromašnijih u Republici Srpskoj konstantno produbljuje. Situacija se dodatno pogoršava činjenicom da, prema dostupnoj statistici, čak 80 dsto radnika u Republici Srpskoj radi za minimalnu platu.

Ekonomski stručnjaci objašnjavaju da je povećanje minimalca, ako ga ne prati kontrola cijena i rast produktivnosti, samo fiktivno poboljšanje.

 "Ništa nam ne vrijedi najniža plata od 10.000 KM ako hljeb košta 1.000 KM, a najniža penzija 4.000,00 KM - svi su gladni."

Ova metafora jasno ilustruje problem hiperinflacije i erozije kupovne moći, gdje se nominalna vrijednost novca povećava, ali njegova stvarna vrijednost opada.

"Minimalizacija" društva

Kritičari upozoravaju da ovakva politika vodi ka "minimalizaciji" društva, gdje sve veći broj radnika prima minimalac, a razlika u prihodima se smanjuje ne zbog rasta najnižih plata, nego zbog pada prosječnih. Ako se ovakva praksa nastavi, sljedeće godine će svi radnici u Republici Srpskoj raditi za minimalnu platu, a svi penzioneri biti socijalni slučajevi.

U konačnici, podaci upućuju na to da je obećanje o boljem standardu kroz povećanje minimalca velika prevara vlasti, dok stvarni efekti pogađaju najugroženije kategorije stanovništva, a ekonomska slika društva postaje sumornija.

Dobit firmi koje zapošljavaju veliki broj radnika drastično pada

Kako se rast minimalne plate odražava na privredu u Republici Srpskoj, možda najbolje govori činjenica da dobit firmi koje zapošljavaju veliki broj radnika drastično pada. Sa druge strane, dobit onih koji zapošljavaju mali broj ljudi drastično raste.

Statistički podaci govore da neto dobit privrede stagnira, međutim neto dobit kompanija u Republici Srpskoj koje zapošljavaju više od 250 radnika za godinu dana pala je za više od 319 miliona KM.

Te firme, kojih je u Republici Srpskoj tek malo više od 100, u 2023. godini imale su 913.358.126 KM dobiti, a godinu kasnije, odnosno u 2024. godini "svega" 594.273.002 KM. Zanimljivo je da ukupni prihodi ovih kompanija nisu pali i u 2024. godini iznosili su 10,492 milijarde KM, a godinu kasnije 10,508 milijardi, što znači da su povećani za svega oko 16 miliona KM.

Nezavisne